Alternativni izvori financiranja rasta poduzeća

Fondovi rizičnog kapitala – jedini razumiju poduzeća u pandemiji?

Nakon što se potencijalni poduzetnik odluči za pokretanje vlastitog biznisa i realizaciju svoje poduzetničke ideje, odmah se nameće pitanje kako osigurati kapital (novac) za financiranje pothvata. Pod novcem ne podrazumijevamo samo cash (novac) u ruci ili na bankovnom računu, već isto tako nekretnine koje mogu poslužiti za pokretanje “businessa”. To može biti poljoprivredno ili građevinsko zemljište, kuća, poslovni prostor ili oprema. Možda su rješenje fondovi rizičnog kapitala?

Međutim, u svakom slučaju postavlja se pitanje kako doći do dostatne količine novca za ulaganja u osnovna (stalna) sredstva, sredstva za investiciju ili pak, za trajna obrtna sredstva? Pretjerano oslanjanje na kredite može značiti veću nestabilnost financijskog sustava, iako postoje primjeri razvijenih ekonomija koje se također oslanjaju na kredit kao dominantan financijski instrument.

Brzorastuća poduzeća – kako financirati rast i razvoj?

Koliko god da je poželjan, brzi rast poduzeća mora biti i kontroliran, i to tako da se ne ugrozi stabilnost i uravnotežen razvoj samog poduzeća. U tom je smislu pažljivo odabrana strategija financiranja jedan od presudnih faktora održavanja brzorastućeg poduzeća.        

Izlazak na burzu, kao jedan od modela financiranja, ima svoje prednosti i ograničenja, pogotovo zato što nema egzaktnih mjerila za utvrđivanje spremnosti poduzeća za izlazak na tržište. Bitno je temeljito procijeniti može li izlazak na burzu generirati stabilan rast. Pritom treba voditi računa o prednostima uvrštenja – povećanju kapitala i jačanju financijskih pozicija, porastu vrijednosti i jačanju kredibiliteta na tržištu, ali i o manama.

Sama poduzeća moraju biti svjesna da se suočavaju sa regulativom otvorenosti prema tržištu, pritiskom dioničara u ostvarivanju zarada, s jedne strane, dok s druge strane sami vlasnici trebaju znati da im se time smanjuje stupanj kontrole.

Alternativne vrste financiranja

Novčana sredstva raspoloživa za financiranje projekta se obično koristi kada je samo projekt rizičan sa ili bez financijskog sporazuma kod kojeg zajmodavac ima pravo regresa prema zajmoprimcu samo u određenim okolnostima. Garantirani zajmovi su zajmovi za koje jamči banka, država ili garantna agencija.

Subvencionirani zajmovi su zajmovi kod kojih država ili agencija za razvoj plaća dio kamata. Krediti za financiranje izvoza su namijenjeni financiranju: pripreme za izvoz, izvoz robe ili pak cijelog ciklusa od pripreme izvoza do naplate potraživanja od izvoza.

To isto tako može biti i potpora kojoj je svrha osigurati brzo plaćanje izvozniku za potraživanja kod izvoza repromaterijala i to: kada se složi sa svim postavljenim uvjetima, izvozniku će se izravno platiti od sredstava dobivenih zajmom, a sam zajam će otplatiti strani kupac ili njegova komercijalna banka.

Vrijednosni papiri & financijski derivati

Financiranje vrijednosnim papirima je zapravo prikupljanje sredstava emisijom dionica (u prvoj fazi komercijalnih zapisa) i obveznica. Trend izdavanja komercijalnih zapisa zaslužan je za razvoj novčarskog tržišta i tržišta kapitala. Izlazak na tržište komercijalnih zapisa doprinosi transparentnosti, otvorenosti i jačanju imidža poduzeća, te jačanju povjerenja interesnih skupina.

Financijski derivati su kategorija vrijednosnih papira na tzv. službenom i neslužbenom tržištu. Derivati omogućuju sigurnije planiranje investicija, uz minimalni trošak, mirovinskim fondovima i drugim fondovima uglavnom dugoročnim vrijednosnim papirima.

Osim opisanih usluga, u dijelu pružanja bankarskih usluga, banke mogu pružati i ostale financijske usluge u koje spadaju: izdavanje garancija ili drugih jamstava; kreditiranje izvoznih poslova (factoring); financijski najam (leasing); hipotekarni krediti i financiranje komercijalnih poslova.

Osnovna su načela svakog novog poslovnog pothvata:

• započeti ga s dobrim ljudima
• stvoriti proizvod koji kupci/klijenti žele i
• potrošiti što manje novca u početnoj dobi

Dobra strategija presudna je za održavanje brzorastućih poduzeća

U trenutku kad tvrtka dođe do faze ubrzanja rasta (rast prodaje, uvođenje novih proizvoda i tržišta), glavni izvori financiranja postaju joj banke, međunarodne financijske institucije ili strateški partneri, a na kraju i burza. To je faza kad se najpažljivije promišlja o modelu koji će se izabrati za financiranje rasta i razvoja poduzeća u budućnosti.

U traženju alternativnih načina financiranja razlog za izlazak na burzu može biti prodaja društva, izlazak jednog od vlasnika iz vlasničke strukture, što je najčešći razlog na ‘starim’ (razvijenim) burzama.

Rizični kapital – način financiranja razvoja malih i srednjih poduzeća

Vrijednu ulogu u nebankarskom financiranju poduzetništva ostvaruje tzv. poduzetnički, rizični kapital (Venture Capital). Fondovi rizičnog kapitala investiraju u nove ideje, projekte i nova poduzeća koja dramatično brzo rastu, stručnost osoba i potencijal projekata.

Stoga hrvatski poduzetnici trebaju spoznati kako postoje bankarski i nebankarski izvori kapitala koji su potrebni za podršku svakoj dobi poduzetništva, počevši od predpočetne (sjemenske), početne, mezzanine i daljnjih kapitalizacijskih dobi.

Venture Capital (VC) investicije smatraju se rizičnim ulaganjima jer prilikom ulaska VC fondova u vlasničku strukturu poduzeća, iza njih ne postoje dodatni troškovi za poduzeće (kao npr. kod bankarskih kredita)  i nikakva sredstva osiguranja, tj. investitor u potpunosti dijeli svoju sudbinu sa osnivačem.

Upravo činjenica da bi osnivač/vlasnik morao dopustiti nekome da, u zamjenu za novac, postane suvlasnik u njegovom poduzeću, jedna je od većih prepreka i razlog zašto taj oblik investiranja nije jače zaživio u Hrvatskoj.

Venture capital fondovi podrazumijevaju ulaganje u poduzeće kojoj će rasti vrijednost te će njenom prodajom u trenutku izlaska (što je rok između 3 i 7 godina) ostvariti odgovarajući prinos.

Kada VC fond jednom odluči izaći iz vlasničke strukture mora odlučiti kome će svoj udio prodati (a opcije su prodaja udjela vlasniku/partneru, prodaja trećoj osobi ili IPO tj. izlazak na burzu).

Kako izabrati pravu metodu financiranja?

U odabiru prave metode financiranja treba uvijek krenuti od samog poduzeća koje traži financiranje: karakter zajmotražitelja, njegova trenutačna situacija i njegovi ciljevi bitno utječu na odabir izvora, oblika i metode financiranja. To se odnosi na fizičku osobu koja traži odgovarajući oblik financiranja, ali se odnosi i na bilo koju pravnu osobu kojoj je potrebno financiranje.

Financiranje je neizbježno za razvoj bilo kojeg poslovnog subjekta, a zbog svojih efekata na ukupno poslovanje, odluke o financiranju su vrlo ozbiljne i važne za svako poduzeće. Odluke o financiranju pripadaju financijskom menadžmentu, a on kao i svaki drugi menadžment počinje planiranjem.

Poslovni plan ili investicijska studija opravdavaju i objašnjavaju financiranje, pokazujući kako će se financijska sredstva iskoristiti i kakvi se poslovni rezultati očekuju. Da bi se projicirani rezultati i ostvarili, važno je, naravno, provesti aktivnosti sadržane u planu.

Banke često traže upravo poslovni plan ili investicijsku studiju da bi utvrdile isplati li se odobriti kredit zajmotražitelju. Iako za kratkoročno financiranje nema potrebe za poslovnim planom, osnova za njegovo provođenje treba biti dobro kratkoročno planiranje na istim načelima.

U potragu za financiranjem kreće se tako da se prije svega dobro razmotri trenutna situaciju u kojoj se nalazi pravna ili fizička osoba koja traži financiranje. S obzirom na utvrđeno stanje i planove, odnosno ciljeve, treba utvrditi visinu potrebnih financijskih izvora te pronaći sve opcije za financiranje. Ispravna odluka o financiranju ne može se donijeti bez procjene i usporedbe alternativnih financijskih mogućnosti.

Rizik lošeg financiranja svesti na minimum

Pitanje financiranja je jako osjetljivo: ako nismo odabrali adekvatan oblik financiranja, moguće je da ga nećemo uspjeti vraćati u dogovorenim rokovima i pod dogovorenim uvjetima, što može dovesti do ozbiljnih financijskih neprilika.

Stoga, pri procjeni i odabiru financijskih alternativa treba biti kritičan i realan, prije svega glede vlastite situacije i mogućnosti, bez obzira na to radi li se o individualnoj ili pravnoj osobi.

Odgovornost vs. Interes

Međutim, i kada poduzeće, kao pravna osoba sama za sebe, traži kredit ili drugi oblik financiranja, konačnu odluku donijet će uprava ili direktor ponaosob. U takvim slučajevima mogući su konflikti interesa, ali je bitno prihvatiti stajalište da se interesi onoga koji odlučuje nikad ne smiju ispriječiti interesu poduzeća.

Financiranje uvijek treba biti u interesu onoga na kojeg se odnosi, a u ovom slučaju to je poduzeće. Iza svake potrebe za financiranjem/kreditiranjem treba stajati jasno definirana namjera za koju će se financiranje iskoristiti. Cilj koji se želi postići te učinci koje će izazvati financiranje i uporaba posuđenih sredstava (na prihode, rashode i dobit).

Ti učinci moraju biti procijenjeni objektivno. Nerealna procjena opet može dovesti do spomenutih financijskih poteškoća.

Financiranje iz tuđih sredstava nikad ne smije postati samo sebi svrhom i koristiti se na prvi znak pomanjkanja sredstava. Bilo interno (iz vlastite akumulacije tvrtke), bilo eksterno (iz izvora izvan tvrtke), financiranje treba biti u funkciji razvoja. Možda su to fondovi rizičnog kapitala. Možda u doba pandemije želite prepustiti vlasništvo partneru za vašu novu fazu razvoja?