Što je dioničarstvo?

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dionice su vrijednosni papiri koje izdaju dionička društva. Dionice predstavljaju i jedan od glavnih načina za financiranje razvoja dioničkih društava.

Javna dionička društva imaju kao cilj i povećavanje zaposlenosti i blagostanja u regiji u kojoj imaju svoje sjedište-proizvodnju i obavljaju glavnu djelatnost. Javna dionička društva prema Zakonu kotiraju na Burzama u Hrvatskoj.

Radničko dioničarstvo

Radničko dioničarstvo se u Hrvatskoj od 1990. godine veoma sporo razvijalo kao oblik neposrednog dioničarstva. Radnici su bili pojedinačni vlasnici dionica koje obično nisu kotirale na burzi. U velikom broju poduzeća radnici su postali manjinski dioničari (imaju manje od 10% dionica). U dioničkim društvima u Hrvatskoj u proteklih desetak godina radnici su uglavnom prodavali dionice koje su stekli kao sitni dioničari u privatizaciji i pretvorbi (Zakon o privatizaciji i pretvorbi) znatno ispod njihove nominalne vrijednosti.

U proteklom periodu došlo je također i do smanjivanja ukupnog broja dioničara u Hrvatskoj zbog prestanka otplate kupljenih dionica i prekida ugovora Hrvatskog fonda za privatizaciju sa radnicima dioničarima. Naime tržišne cijene dionica, su u nekim dioničkim društvima, obično između 20-40% nominale cijene, pa su radnici prestali otplaćivati dionice koje su kupili.

Kako je za bolju kvalitetu rada, učinkovitosti poslovanja te za ostvarenje ubrzanog rasta poduzeća i visoke dobiti važno aktivno učestvovanje svih radnika u poduzećima (sustavi dioničarskog partnerstva i participacije u upravljanju) dolazi u razvijenim zemljama do oblikovanja raznih modela nagrađivanja rada s radničkim vlasništvom (zaposleničko vlasništvo dionica).

U Hrvatskoj prema našim procjenama postoji oko tridesetak poduzeća koja imaju razne modele ESOP programa za radničko vlasništvo dionica. Zaposlenici poduzeća (radnici i rukovoditelji) uključeni su zajedno u ESOP programe. ESOP programi su oblikovani kao model posrednog dioničarstva.

Njihovi ESOP programi sadržavali su jedan ili više ciklusa za ulazak zaposlenika i povećanje vlasništva dionica u vlasništvu ESOP programa. Neka od dioničkih društava završila su svoje ESOP programe – pod programe.

Jesu li dosadašnji modeli neuspješni?

Dosadašnji modeli radničkog dioničarstva koji su se provodili u Hrvatskoj bili su neuspješni i doveli su do velikog broja nezaposlenih, do sve veće razlike u plaćama u istom poduzeću, kao i velikog broja stečajeva i sanacija poduzeća.
Današnji rast nezaposlenosti mogao bi se zaustaviti i planovima povećanja radnika dioničara u postojećim ili novim poduzećima, dok bi banke ili druge financijske institucije trebale davati dugoročne kredite radnicima kako bi radnici mogli otkupiti dionice poduzeća, a država bi trebala takvu kupnju dionica stimulirati odgovarajućim poreznim olakšicama.

Mnoga empirijska istraživanja, provedena u posljednjih 20 godina, ukazuju da je uvođenjem radničkog dioničarstva znatno poboljšano poslovanje tvrtke – iako se pri tome mora naglasiti da samo uvođenje radničkog dioničarstva ne znači da će istovremeno doći i do ekspanzije produktivnosti.

Naime, radničko dioničarstvo je najproduktivnije u firmama gdje radnici imaju mogućnost odlučivanja i pristup informacijama. Poslodavci često puta tvrde da su njihovi radnici najvrednija “imovina”. I zaista je istina da veliki udio vrijednosti koju stvara jedna tvrtka produkt je ljudskog kapitala – vještina radnika, njihovih posebnih znanja, odgovornosti, prilagodljivosti i inovativnosti.

Stoga ne čudi činjenica da mnoge firme nastoje zadržati svoje radnike na način da im omogućavaju sudjelovanje u vlasništvu te firme. Radničko dioničarstvo može poslužiti i kao jedan od instrumenata poticanja zapošljavanja novih i kvalitetnih radnika, ali i kao način zadržavanja postojećih radnika.

Takav model poboljšava motivaciju zaposlenika, poboljšava njihovu lojalnost i dugoročnu predanost poduzeću. Pa tako primjerice u zemljama EU modeli sudjelovanja radnika u profitu firme učestaliji su u firmama koje su profitabilne, firmama financijskog sektora (banke, osiguravajuća društva) te u onim firmama koje zapošljavaju visoko educiranu radnu snagu.

Koji su pozitivni učinci radničkog dioničarstva?

Radničko dioničarstvo može biti od velike koristi radnicima, poslodavcima, i općenito gospodarstvu. Primjenom instituta radničkog dioničarstva poslodavci uključuju radnike, kao svoje partnere, u proces stvaranja vrijednosti na način da s njima dijele rizike i koristi poslovanja jednog poduzeća. Cilj poslodavaca trebao bi biti da radnici počnu razmišljati i djelovati kao vlasnici, šireći na taj način osjećaj postojanja zajedničkog cilja i odgovornosti za budućnost tvrtke.

Približavanjem interesa radnika interesima ostalih dioničara, i omogućavanjem postojanja aktivnijeg i dugoročnijeg interesa radnika u razvoju njihovog poduzeća, radničkim dioničarstvom se također podržava i potiče uspostava transparentnog i učinkovitog korporativnog upravljanja

U većini poduzeća koja su uvela ESOP programe prema našim saznanjima zasada ti programi obuhvaćaju manjinske dijelove. Postoje određeni broj poduzeća koja imaju većinsko vlasništvo kroz kombinacije ESOP programa i drugih oblika kontrole dioničkog vlasništva.

Pozitivni učinci za cjelokupno gospodarstvo

Osim toga, uvođenje radničkog dioničarstva u poduzeća, može imati pozitivne učinke u odnosu na cjelokupno gospodarstvo, s obzirom da ono može pozitivno utjecati na razinu i stabilnost zaposlenosti, a time i na funkcioniranje tržišta rada. Općenito gledajući, radničko dioničarstvo može pridonijeti postizanju ciljeva socijalne politike na način da veći broj ljudi sudjeluje u stvaranju bogatstva što pridonosi boljoj socijalnoj atmosferi.
U tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj postoje brojne prepreke u reguliranju i uvođenju radničkog dioničarstva u poduzeća.

Poduzeća u kojima se uvelo radničko dioničarstvo, bez da se unaprijed osmislio odgovarajući model, suočavaju se s velikim financijskim teškoćama. Osim toga, često puta ne postoji dovoljan interes radnika za sudjelovanje u radničkom dioničarstvu, ili radnici vrlo često odmah nakon kupnje dionica iste te dionice prodaju. Nadalje, primjeri mnogih tranzicijskih zemalja pokazuju da se po provedbi privatizacije ukidaju povoljne porezne olakšice, koje su postojale u svrhu kupnje dionica od strane radnika.

Osim toga nedostaje pravni i fiskalni okvir ili bilo kakva politika podrške kojima bi se podržalo uvođenje i učinkovito funkcioniranje modela radničkog dioničarstva.

Neke hrvatske kompanije koje su organizirane metodom ESOP-a: AD Plastik d.d., Dalekovod d.d., Elektropromet d.d., Herbos d.d., Hotel Osmine d.d., Kraš d.d., Pliva d.d., Tankerska plovidba d.d., Tehnika d.d., Zagrebačka banka d.d., Jadranka d.d.

Strateški ciljevi zaposleničkog dioničarstva

Cilj privatizacijskog modela za učešće zaposlenika u vlasništvu poduzeća je povećati kvalitetu rada kroz motivaciju radnika i rukovoditelja za dugoročnu uspješnost poduzeća. Zaposleničkim dioničarstvom (ZD) se stvaraju uvjeti za dugoročnu sigurnost zaposlenja i ostvarenje nagrade-naknade za vlasništvo kao i potencijalnu dugoročnu dobit na dionicama za odlazak iz poduzeća ili u mirovinu.

Ciljevi ESOP programa su postupno povećanje radničkog vlasništva, povećanje ukupnih primanja iz rada-plaća, uvođenje poduzetničko tržišne filozofije, spašavanje radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta te povećavanje inovativno kreativne motivacije za rad u vlastitom poduzeću.

Prema dosadašnjim istraživanjima u svijetu programi ESOP-a – zaposleničkog dioničarstva i participativnog učestvovanja u dioničarskom upravljanju i rukovođenju u direktnoj su vezi i imaju najbolji utjecaj na dugoročnu učinkovitost poduzeća (dioničkog društva) kao i kvalitetu rada radnika i rukovoditelja.

ESOP na globalnom tržištu

Najsnažnije partnersko stimuliranje radnika u poduzećima postiže se njihovim neposrednim vlasničkim uključivanjem u poduzeće-dioničko društvo kroz oblike posrednog i neposrednog (građanskog) dioničarstva.

U dioničkim društvima koja su obično poduzeća srednje veličine (50-250 zaposlenih) vlasnička struktura dioničkog društva je obično disperzirana na veći broj dioničara izvan poduzeća ili iz poduzeća. Ulazak novih suvlasnika-dioničara uvijek je dobrodošao jer on znači novi kapital kojim se može kupiti novo znanje i nova tehnologija.

Svjetska praksa poznaje niz modela zaposleničkog dioničarstva. Jedan od najpoznatijih je ESOP (Employee Stock Ownership Plan) iz SAD-a. Osim u SAD planovi ESOP-a primjenjuju se i u Kanadi te nekim državama Europske unije (Velikoj Britaniji, Francuska…). Model ESOP-a se u SAD-u primjenjuje od 1974. g.

Razlozi ulaska u programe ESOP-a:

  • Vlasnici poduzeća žele uključiti radnike u ESOP (kao nagradu za rad iz dobiti kompanije)
  • ESOP radi poreznih olakšica
  • ESOP radi povećanja zaposlenosti i produktivnosti
  • ESOP radi sprečavanja neprijateljskog preuzimanja

ESOP regulira u SAD-u 17 zakonskih propisa. Posebno se podupire posuđivanje kapitala potrebnog za funkcioniranje ESOP-a (Leverige ESOP) u svrhu daljnjeg razvoja takve tvrtke na način da je takav kapital znatno jeftiniji nego što su uobičajeni bankarski uvjeti. Američki Kongres dao je ESOP-u i posebne porezne olakšice, koje se odnose na prodaju dionica i glavnice u ESOP-u, isplatu dividende članovima kod unošenja kapitala u ESOP i niz drugih dugoročnih pogodnosti.

Značajan faktor funkcioniranja ESOP-a jest motivacija zaposlenika. Članovi ESOP-a mogu biti obično samo zaposlenici tvrtke, koji se u njoj osjećaju suvlasnički i koji su zainteresirani za njezin uspjeh. Posebno se ističe obaveza potpune i otvorene informiranosti zaposlenika.

Dioničar – član programa ESOP-a kada odlazi u mirovinu ili napušta tvrtku mora biti isplaćen (besporezno) u visini dospjelih dividendi, uložene glavnice i određenih unaprijed utvrđenih bonusa.

ESOP-om je u SAD-u obuhvaćeno oko 10% zaposlenih (oko 11.5 milijuna ) radnika u tvrtkama koje su različite strukture vlasništva i veličina. Najčešće su u SAD-u uključene srednje i veće tvrtke, odnosno povezana-holding poduzeća. Uglavnom ESOP pokriva manjinske radničke vlasničke udjele ali je u nekim pretežno manjim i srednjim poduzećima i većinski.

Slijedeća poznata poduzeća uključena su u ESOP: Microsoft, Hewlet-Packard, Procter&Gamble, Cisko, Intel, Motorola, Merill Lynch.

ESOP statistički podaci

Prema studiji iz 1991. NCEO – ESOP:

  • ESOP tvrtke rastu 3-4% brže nego one bez programa ESOP-a
  • ESOP tvrtke sa participativnim managementom rastu 11% do 17% brže od onih koji to nemaju
  • ESOP tvrtke koje su ponudile opciju sudjelovanja radnika u vlasništvu, povećale su dobit za 32%
  • Dionicama ESOP kompanija se trguje na Burzama.

Financiranje ESOP-a

U oblikovanju plana financiranja ESOP-a kroz politiku dividende matičnog dioničkog društva u programu radničkog dioničarstva program ESOP-a značajno mjesto pripada i činjenici koliko vlasništva imaju sada zaposleni koji su uključeni u vlasničku strukturu dioničkog društva.

Uvođenjem ESOP-a u dioničko društvo potrebno je oblikovati Strategiju dioničkog društva sa programima restrukturiranja te dugoročnu aktivnu politiku dividende na rok od 5 g., 10, 15. ili 20 godina.

Navedeni vremenski rokovi politike dividende povezani su sa učešćem u dioničkoj strukturi svih radnika dioničara. Kako prema investicijskom projektu ESOP-a raste postotak vlasništva radnika dioničara projektira se isplata dividende primjenjujući pri tom najbolji trenutak za isplatu dividende prema Zakonskim propisima (minimiziranje poreznog opterećenja)

Ova nova dugoročna politika dividende treba sadržavati stalnu godišnju mogućnost isplate dividende za kreditno opterećenje (otplatu kamata i/ili glavnice kredita).

Temeljna pravila za oblikovanje zaposleničkog dioničarstva ESOP programa:

Dionice ESOP poduzeća imaju zaposleni radnici
U ESOP program ulazi se u nekoliko ciklusa ESOP-a (1g-10g.)
Dionice matičnog poduzeća za ESOP programa su redovne i povlaštene (fiksna dividenda)
Financiranje ESOP-a od financijskih institucija ili poduzeća
Broj dionica koji posjeduju radnici u prvoj fazi ciklusa ESOP-a je približno jednak
Nema vanjskih članova u ESOP programu
Predstavnici radnika u Nadzornom odboru i/ili Upravi ESOP poduzeća
U trezoru ESOP poduzeća nalazi se određeni broj dionica za nove članove
Izlazak iz ESOP programa je dozvoljen, ali je destimulativan
Odlazak iz ESOP programa u mirovinu je stimulativan
Odlaskom iz poduzeća dionice se prodaju u trezor ESOP poduzeća

Zaključak

Nedvojbena je činjenica da raste važnost intelektualnog/ljudskog kapitala u odnosu na fizički i financijski kapital, te je primjetan nedostatak zaposlenika s potrebnom razinom znanja. Konkurencija jača, tehnologija napreduje iz dana u dan, globalizacija preusmjerava i prisiljava kompanije na preokrete.

Nagrade za stvaranje bogatstva poduzeća idu onima koji i pridonose rastu i razvoju kompanije. Implementacija programa zaposleničkog dioničarstva posebno postaje važnom u onim situacijama kada zaposlenici postaju važan sastojak u stvaranju konkurentske prednosti komapnije. To dovodi do zaključka da je zaposleničko dioničarstvo veoma važno u brzorastućim i intenzivnim djelatnostima.

Poduzeća, stimulirajućim programima, privlače visokokvalitetne zaposlenike, te na taj način, kompanija šalje informacije investitorima i ostalim interesno-utjecajnim skupinama o zaštiti imovine poduzeća ulaganjem u ljudski kapital.